Sigurni smo da temeljem životnog iskustva i promatranjem prirode i vrta i sami možete dokučiti razlog: u ožujku se objedinjuju različiti faktori. Dani su dulji, dnevne temperature su više, snijeg se otopio i zemlja se osušila, niču prvi cvjetovi i mladice, raste grmlje i bude se biljni sokovi u njima i u drveću. Sve to dešava se zbog složene interakcije i stimulativnih poticaja svjetlosti, temperature i vlage. Ali prije nego stvari postanu previše stručne: seljak jednostavno slijedi svoju intuiciju. Prirodi, a osobito vašim biljkama za koje se brinete, jedna stvar je posebno važna: učiniti pravu stvar u pravo vrijeme. A sve započinje s jednom stvari: pripremom tla!
Koja je vrsta obrade tla najbolja?
Kad je u pitanju vrt, odgovor je jednostavan: ovisi! Ako zemlja nije oplijevljena od jeseni i prekrivena je vrtnim otpadcima, ili ako po njoj ima ostataka jesenskog ili zimskog povrća, prvo je treba očistiti ili prekopati. Ako je pak zemlja u vašem vrtu tijekom zime bila čista i uredna, samo je treba obraditi drljačom u ožujku. Svježe preorani dijelovi prvo moraju biti izloženi kiši pa morate pričekati 2 tjedna da se zemlja slegne prije obrade drljačom. Čim se zemlja malo osuši nakon obrade drljačom, poravnajte je velikim grabljama (na primjer drvenim grabljama), odvojite preostale grumene zemlje i zagladite ih grabljama s tankim zupcima. Nakon toga, gredice su spremne za sjetvu i sadnju.
Važni detalji koje valja istaknuti
Prethodno naveden izraz "ovisi" odnosi se na to da morate pripaziti na uvjete tla. Zato se, prilikom obrade tla u proljeće, preporučuje zaglađivanje zemlje bogate ilovačom ili glinaste zemlje, a prije korištenja grubog pijeska. Ovisno o tome koliko je zemlja tvrda, trebale bi biti dovoljne otprilike jedne tačke (oko 80 litara) pijeska na dva do pet kvadratnih metara gredice. Umjesto pijeska možete koristiti ilovaču ako je zemlja pjeskovita.
Vrtno vapno jednak je problem za pjeskovito ili ilovasto tlo. Pjeskovitom tlu često nedostaje vapna pa mu u proljeće morate dodati otprilike 50 g/m2 (za održavanje postojećeg udjela vapna) do 100 ili čak 150 g/m2 vapna (za povećanje udjela vapna). Ilovastom tlu također može biti potrebno vapno. Kako biste utvrdili stanje zemlje u svom vrtu po pitanju hranjivih sastojaka i znali gdje morate pognojiti, a na kojim mjestima postoji opasnost od dodavanja previše gnojiva, morate napraviti analizu zemlje (dovoljno je to učiniti otprilike jednom svake tri godine). Vrtna zemlja obično sadrži previše fosfora. Složeno gnojivo koje povećava udio fosfora može prekomjerno zagnojiti vašu zemlju pa ono predstavlja gubitak novca. Imajte na umu da 100 g/m2 vapna može učiniti vašu zemlju za 1 stupanj više lužnatom. Naime: ono što učinite ili ne učinite sa zemljom može promijeniti ostale parametre, neovisno o tome koja je bila vaša namjera. Zemlja je složen organizam, ne radi se samo o česticama zemlje već o mikrosvemiru! Zato je zemlja tako zanimljiva tema. Napokon, ono što učinite ili ne učinite može uništiti zemlju ili osigurati točno ono što je potrebno vašim omiljenim biljkama.
A kad smo kod omiljenih biljaka: previše revne vrtlare isto se tako može vidjeti kako, na primjer, vrtnim priborom obrađuju gredice s grmljem i drvenaste biljke u proljeće. Nemojte raditi samo zato da nešto radite. Uostalom, možete napraviti mnogo štete tijekom obrade zemlje, osobito na korijenju vrtnih biljaka, posebice onih s plosnatim korijenjem poput sleča, grmova bobica ili drijena, kao i na područjima na kojima rastu trave i grmlje iz kojih se granaju novi izdanci poput prerijske ukrasne trave ili metvice. U tom se slučaju prilikom obrade zemlje može uništiti korijenje koje se nalazi blizu površine.