Budući da je sada ljeto i u vrtu sve buja, želimo iskoristiti ovaj poseban dodatak biltena GARDENA kako bismo vam pružili informacije o ispravnim vrtnim gnojivima. Često možete čuti ovakve izjave: "To je iz mog vrta, na tome nema gnojiva!". No u tom ponosnom hvaljenju navodno uspješno uzgojenog voća i povrća postoji nešto izrazito nelogično. Ako je nešto veliko, znači da je za to potrebno puno hranjivih tvari. Dostatna količina ispravnih sastojaka potrebna je za biljke koje trebaju oblikovati dragocjen sadržaj. Iz tog razloga važno je gnojiti svaki dio vrta koji ima svojstvenu namjenu točno onako kako treba!
Je li gnojivo koje se upotrebljava nevažno?
Nije. Svako gnojivo koje se upotrebljava–bez obzira radi li se o kompostu, stajskom gnoju ili kukuruznom gnojivu – ima vlastiti učinak na sastav zemlje. Svako gnojivo funkcionira drugačije zbog vlastitog sastava. Na kraju krajeva, potreba za hranjivim sastojcima različitih biljaka također je drugačija. Kamenjarska biljka žednjak ima različite potrebe za razliku od grmolikog kokotića i rajčica.
Ono što je svim biljkama zajedničko, osim niza elemenata u tragovima kao što su bakar, sumpor, magnezij i drugi, jest to što su im potrebna sva četiri glavna hranjiva sastojka: Dušik – pokretač rasta i glavna sastavnica proteina, ali i važan element klorofila; magnezij – ključan element klorofila; fosfor – uglavnom za poticanje cvjetanja; te kalij za učvršćivanje tkiva i dozrijevanje voća.
Različitim biljkama potrebne su različite količine hranjivih tvari; za informacije o tome koje biljke troše više, a koje manje, pogledajte konkretne savjete o gnojenju u nastavku.
Što je s organskim gnojivima?
Odgovor je na sljedeće pitanje zanimljiv: "Je li organsko gnojivo bolje od umjetnog gnojiva?". Odgovor je opet: ovisi! U skladu s onim što trenutačno znamo o biljkama, samoj biljci nije važno prima li dušik, fosfor, kalij itd. preko organskog ili umjetnog gnojiva. Gnojivo može primiti samo u obliku određene kemijske formule preko koje gnojivo treba biti dostupno korijenju – inače postupak ne funkcionira. Bez obzira na to dobiva li organsko gnojivo, hranjive tvari koje se preuzimaju u biljku ne obrađuju se u skladu s njihovim porijeklom nego na osnovi onoga što je biljci potrebno.
Jedina prednost organskog gnojiva obično je ta da je bolje za zemlju i stvorenja koja žive u njoj. U krajnjim slučajevima, osobe koje upotrebljavaju mineralna gnojiva uništit će vrt u dužem periodu jer gnojivo ne pruža humusu hranjive tvari i otpad koji je potreban za zemlju i stvorenja koja u njoj žive.
Ako upotrebljavate organsko gnojivo, zapamtite da je potrebno najmanje tri ili četiri tjedna – ovisno o vremenu – da bi se organsko gnojivo rastvorilo u zemlji kako bi biljke mogle preuzeti hranjive tvari. Prema tome, kako biste biljci omogućili hranu u travnju, organsko gnojivo (kao što je mljevena rožina ili kompost) primijenite rano u ožujku! Gnojenje mineralnim gnojivima osobito ima smisla ako biljci želite pružiti veću količinu hranjivih tvari relativno brzo. A postoji i nešto što je između te dvije mogućnosti: Miješana organsko-mineralna gnojiva – s organskom osnovom i dodanim mineralima.
Kada govorimo o dodavanju: Vrtna tla obično imaju previše fosfata dok je dušika gotovo uvijek premalo. Prema tome, nema smisla uvijek upotrebljavati složeno gnojivo. Ako dodate puno gnojiva, razina hranjivih tvari može biti prevelika (puno pomaže, ali previše ne!). Bolje je gnojiti u skladu s onim što je potrebno nego upotrebljavati jednaku formulu bez obzira na stanje. Primjerice, radije upotrijebite gnojivo s dušikom/potašom nego mješavinu dušika/fosfora/potaše ako tlo već ima dovoljno fosfata. Kako ćete to znati/saznati? Svakih nekoliko godina trebate uzeti uzorak vrtnog tla i provjeriti njegovu razinu gnojenja. To znači da ćete uvijek biti upoznati s trenutačnom situacijom te da ćete možda čak i kompenzirati troškove ispitivanja tla uštedom na gnojivima. Jedno košta približno isto kao i drugo. U svakom slučaju, na ovaj se način zemlji u vrtu pruža kvalitetnije održavanje. Osim toga, često se time štiti dragocjena podzemna voda jer se višak gnojiva ne izlijeva u nju.
No dosta objašnjavanja i teoretiziranja – prijeđimo na praksu! Prošetajmo zajedno vašim vrtom:
Što sada treba gnojiti? I što je još važnije, koliko gnojiva treba upotrijebiti?
Za balkonske biljke i lončanice upotrebljavam mineralnu zemlju kao što je mješavina zemlje za lončanice. Pohranjeno gnojivo može se jednostavno razgrnuti i ne ispire se čestim zalijevanjem biljke. Pričuva gnojiva visokokvalitetne zemlje za cvijeće, koju obično dodaje proizvođač, obično traje oko šest tjedana. Najkasnije nakon tog vremena morate dodati još gnojiva. Stoga ja zemlji dodajem dugotrajno gnojivo tijekom sađenja – 2-3 grama po litri zemlje. Tako pružam osnovnu prehranu svojim biljkama do kolovoza/rujna. Također dodajem i malu količinu tekućih hranjivih dodataka svaki tjedan – od 0,1 do 0,2 dijela na tisuću – tijekom zalijevanja (odnosno od 10 do 20 ml tekućih hranjivih dodataka na punu kantu za zalijevanje od 10 l). I opet: Slijedite upute proizvođača na pakiranju gnojiva!
U grmolikim vrtovima, intenzitet gnojenja uglavnom ovisi o veličini strukture koju su oblikovali listovi i cvjetovi biljaka. Povremeno gnojim samo kamenjarske grmove šakom mljevene rožine ili s malo komposta (jedva litru po četvornom metru). Na gredice sa snažnim grmljem može se u proljeće (negdje u ožujku/travnju) dodati oko 50 grama miješanog gnojiva po četvornom metru. Umjesto toga možete im dodati i oko tri litre komposta po četvornom metru. Slabijem grmlju potrebno je samo 30 grama ili 1,5 litara. Sredinom lipnja možete ih ponovno dohraniti navedenom manjom količinom gnojiva ili komposta.
U povrtnjacima intenzitet gnojenja uglavnom ovisi o vrsti biljke, budući da se povrtne biljke mogu podijeliti na jake potrošače, kao što je kupus, srednje potrošače kao što su rajčice i slabe potrošače kao što je zelena salata. Slijedi nekoliko pojedinačnih preporuka za gnojenje:
Slabi potrošači: Dodajte od 1 do 2 litara komposta po četvornom metru i, ako je potrebno, dodatni dušik (pribl. 70 grama mljevene rožine po četvornom metru) te potašu (pribl. 35 grama kalij-magnezijeva gnojiva po četvornom metru).
Srednji potrošači: Dodajte od 2 do 4 litara komposta po četvornom metru i, ako je potrebno, dodatni dušik (pribl. 120 grama mljevene rožine po četvornom metru) te potašu (pribl. 70 grama kalij-magnezijeva gnojiva po četvornom metru).
Jaki potrošači: Dodajte od 4 do 6 litara komposta po četvornom metru i, ako je potrebno, dodatni dušik (pribl. 150 grama mljevene rožine po četvornom metru) te potašu (pribl. 100 grama kalij-magnezijeva gnojiva po četvornom metru).
Važno: Kupus, luk i mrkve ne smiju se stavljati na površine koje su svježe posute gnojem. Te biljke stavite na takve površine tek narednu godinu. Postoji rizik slabe podnošljivosti jer neke vrste gnoja privlače muhe čije ličinke mogu prodrijeti u biljku.
Kada gnojite travnate površine, imajte na umu sljedeće (kao što je već navedeno u posebnom dodatku Travnjaci): Kada kosite travu, s travnjaka uklanjate i hranjive tvari: sa svakim kilogramom pokošene trave uklanjate približno 30 grama dušika, 20 grama kalija i 10 grama fosfora. Te hranjive tvari morate nadomjestiti. Ukrasnim travnjacima potrebno je nešto manje gnojiva nego onima po kojima se hoda ili koji su izloženi pritisku. Travnjaci se obično gnoje svakih četiri ili pet tjedana od ožujka/travnja, zaključno s posljednjim jesenskim gnojenjem početkom/sredinom rujna za pripremu za zimu. Međutim, postoje razlike sada kad na tržištu postoje dugotrajna gnojiva za travnjake i posebna jesenska gnojiva. Kao što neprekidno ponavljamo, morate pažljivo čitati proizvođačeve informacije na pakiranjima gnojiva za travnjake. To vam također može pomoći da odgovorite na pitanje možete li upotrebljavati miješano gnojivo umjesto gnojiva za travnjake. Pogledajte omjer mješavine miješanog gnojiva – dušik: fosfor: kalij. Za travnjake je idealno 10:3:3-5.
Za gnojenja stabala prvo morate razlučiti bjelogorična stabla od zimzelenog bilja. Njihovi godišnji ciklusi rasta prilično su različiti zbog čega su im gnojiva potrebna u različitim periodima.
Bjelogorična stabla uglavnom trebaju hranjive tvari početkom/sredinom lipnja, a zatim negdje od sredine srpnja do sredine kolovoza za drugo izbijanje tijekom rasta. Nakon toga ih više ne morate gnojiti. Prema tome, gnojivo primjenjujete na bjelogorična stabla prvi put u travnju (približno 55% njihovih godišnjih potreba) i u lipnju (45%). Brojke se neznatno razlikuju za voćke i ruže kojima je potrebna dioba 50/50 ili 60/40.
Zimzeleno bilje svoje prve hranjive tvari treba u svibnju, a drugu, veću količinu između kraja srpnja i kraja kolovoza kada se oblikuju češeri. Raspodjela hranjenja za zimzeleno bilje prema tome je 35/65.
Količina gnojiva također ovisi o potrebama biljke odnosno strukturi koju biljka oblikuje. Za male četinjare dovoljno je oko 35 grama miješanog gnojiva po četvornom metru godišnje; 50-70 grama miješanog gnojiva po četvornom metru godišnje bi trebalo biti dovoljno za održavanje stabala i grmova, a za voćke, ruže i rododendrone možete povisiti količinu do 100 grama u obje doze.
Nemojte zaboraviti da korijenje stabala mora imati pristup hranjivim tvarima u navedenim vremenima. Ako želite upotrijebiti organsko gnojivo, prethodno navedenim vremenima morate dodati razdoblje čekanja za razgradnju.
Stakleničke i biljke na zatvorenom sada su isto u fazi rasta – stoga ih nemojte zaboraviti redovito gnojiti do listopada. Upotrijebite hranjive dodatke namijenjene zelenim biljkama za zelene biljke, a za cvijeće hranjive dodatke za cvjetnice – dodaci za cvjetnice sadrže više fosfora za bolje cvjetanje.