Većina biljaka u cvjetnim gredicama i lončanicama prošle su fazu cvjetanja u kolovozu i sada se možda polako ponovno bude. Kad je riječ o, primjerice, petunijama bilo bi ih dobro orezati da bi se potaknuo njihov ponovni rast te time i formiranje novih pupoljaka. Ali još je važnije osigurati im dovoljno hranjivih tvari da bi kasnije bujno cvjetale i rasle. Na koncu konca, ovo je važan trenutak: za vrijeme dok ste bili na odmoru biljke možda nisu dobivale tekuće gnojivo. A događa se i da su čak i dugotrajna gnojiva dosad potrošena iako bi, u teoriji, trebala bez problema izdržati do rujna ili listopada. Zašto? Toplo i vlažno vrijeme uzrokuje brže otpuštanje gnojiva nego što je planirano pa ga stoga biljke potroše. Nedostatak hranjivih tvari prepoznat ćete po tome što biljke ne cvjetaju i po neobično svijetlim zelenim listovima koje često prati i žutilo donjih listova čak i na biljkama koje inače nisu presuhe. Obični tekući hranjivi dodaci djeluju kao prva pomoć i mogu se kombinirati s krupnim gnojivom. Nakon što ljetno cvijeće više nije dovoljno privlačno da bi se isplatilo voditi brigu o njemu, može se zamijeniti kasnim ljetnim ili jesenskim cvijećem: Vrijesak, kanadski zimzelen, povišeno grmlje, krizanteme, trave, srčanici itd. nude veliki raspon mogućnosti oblikovanja vaše okućnice.
Palo voće sada možete pronaći ispod stabala jabuka. Postoje različite stvari koje možete učiniti s njima. Voće koje je skoro zrelo može se koristiti u kuhinji ako se potrudite i uklonite sve oštećene dijelove. Voće koje se ne može koristiti potrebno je pograbljati i baciti, najbolje s organskim otpadom. Ako bacite takvo voće na kompostnu hrpu, privući ćete ose. Crvljive jabuke skrivaju i male gusjenice leptira kao što su one zimskih moljaca koji provode zimu u tlu, a u proljeće se ženke penju na cvjetove jabuke da bi zarazile plod za sljedeću godinu. Da gusjenice, a kasnije i larve ne bi provele zimu u vašoj kompostnoj hrpi, bolje je palo voće baciti s organskim otpadom. Druga je mogućnost da iskopate rupu dubine dvije lopate i zakopate voće. Nakon berbe provjerite stabla šljive i damaške šljive da biste provjerili jeste li uklonili sve preostalo pljesnivo voće. Ono sadrži tisuće gljivičnih spora koje bi se iduće godine ponovno mogle pojaviti na vašem voću.
Sezona razmnožavanja vrtnih ptica sada je definitivno gotova pa biste trebali ukloniti stara gnijezda iz kućica za ptice. Time se uklanjanju paraziti koji bi tu htjeli provesti zimu te se stvara novi prostor za razmnožavanje u proljeće. Potrebno je i u potpunosti ukloniti stara gnijezda na dekorativnom grmlju i stablima jer se novi stanovnici neće useliti u njih. Prilikom čišćenja kućica za ptice pazite da ne uništite one koji su dom puhu. Na zaštićenim mjestima sad možete objesiti kućice za šišmiše tako da, primjerice, večernjaci i mali potkovnjaci mogu naći zimsko utočište čak i u toj ranoj fazi.
Ponovno je vrijeme i da posvetite pozornost travnjaku. Da biste mu omogućili da izdrži zimu potrebno je koristiti posebno jesensko gnojivo. Ono između ostalih hranjivih tvari sadrži dodatni dušik i kalij. No, to je gnojivo tako osmišljeno da je ispuštanje dušika vrlo polagano da bi se osiguralo da se ne ispere u mokroj zimskoj fazi jer od toga ne bi bilo nikakve koristi. Zbog toga se za jesensko ili zimsko održavanje travnjaka ne bi smjelo koristiti proljetno ili ljetno gnojivo. Kalij u gnojivu omogućuje travi da podnese oštar mraz, a sporo ispuštanje dušika osigurava da će travnjak dobiti dovoljno dušika te da će se prikazati u punom sjaju kad dođe proljeće. Gnojivo često sadrži i željezo, što travu čini i održava lijepom i zelenom. Da biste primijenili jesensko gnojivo za travnjak, najbolje je odabrati suh dan prije prognozirane kiše, budući da kiša onda odmah može isprati gnojivo do korijena.
Sigurno ste prije odlaska na odmor iz gredice s povrćem pobrali što je moguće više povrća tako da ništa ne bi istrulilo u vašoj odsutnosti. Zato je još važnije da u nekoliko preostalih tjedana kasnog ljeta i rane jeseni posadite svježe povrće i začinsko bilje. I dalje možete sijati začinsko bolje kao što su boražina, salata grbica, dragoljub i kopar, kao i povrće, kao što je špinat, jestiva loboda, jesenski radič, matovilac i zelena salata. I druge vrste, kao što su koraba, endivija i jesenske i zimske salate mogu se staviti u gredicu, ali ne kao sjeme, već kao sadnice.
No, najljepši posao u vrtu u ovo doba godine sadnja je cvjetnih lukovica. Na koncu konca, male smeđe lukovice predstavljaju obećano cvijeće za iduće proljeće. Prilikom kupovine lukovica pazite da kupujete one relativno velike jer će bolje cvasti. Obično su manje lukovice najjeftinije. Ako imate problema s voluharicama, što je čest slučaj na rubnim područjima sela te u ruralnim područjima, lukovice je najbolje staviti u mini rasadnike da bi se spriječilo da budu pojedene. U suprotnom, jednostavno ostavljate zimsku hranu za voluharice. Općenito načelo prilikom određivanja dubine na koju će se posaditi lukovice (izmjereno od vrha, a ne od dna): lukovicu je potrebno posaditi na dubinu dvostruko veću od same lukovice. Ako lukovice sadite u tegle, a ne gredice, možete koristiti metodu sendviča je postaviti različite vrste jedne iznad druge u slojevima, npr. narcis pri dnu, zatim mini tulipan, zatim zumbule, a zatim ponovno zimske lukovice. Ako koordinirate vrijeme cvjetanja različitih vrsta cvijeća (obratite pozornost na upute), pojedinačni slojevi cvjetaju neposredno jedan za drugim tako da rezultat podsjeća na vatromet. Usput, da biste postigli dugo razdoblje cvjetanja pomoću jedne vrste i sorte lukovice, posadite lukovice u dvije do četiri skupine u razmaku od deset do četrnaest dana.